Stiže ‘korona zakon’: I plaće će rezati bez pristanka radnika?!

Ministarstvo rada priprema novi zakon koji bi omogućio suspendiranje sadašnjeg Zakona o radu, pa bi zaposleni u cijeloj Hrvatskoj mogli očekivati manja prava ako prijedlog prođe. Ukratko, zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom, poteškoća u radu tvrtki ili njihova zatvaranja, poslodavci bi mogli smanjivati plaću do minimalne, promijeniti uvjete ugovora i rezati sve ugovorene dodatke radniku. A čini se da će se smanjiti naknada za nezaposlene koji se prijavljuju na burzu.

Iako Ministarstvo poručuje da niti jedna odredba neće biti donesena bez konzultacija i savjetovanja sa sindikatima, oni smatraju da je Vlada odlučila iskoristila izvanrednu okolnost na štetu radnika. S druge strane, već u ranijim razgovorima su nam poslodavci rekli da ukoliko u ovim izvanrednim okolnostima ostanu važiti sve odredbe zakona, bili bi izloženi tužbama. Jer, primjerice, ako ne mogu isplatiti plaću i ugovorene dodatke zbog pada prihoda ili zatvaranja, postojeći zakon bi dao pravo radniku da tuži. Sada nije reguliran niti rad od kuće, ne mogu radnike brzo poslati na godišnji odmor…

Novi zakon bi “pomogao” i Vladi i omogućio da reže materijalna prava zaposlenih u javnim i državnim službama jer bi ostavio mogućnost da poslodavac jednostrano suspendira prava iz kolektivnih ugovora.

Specijalizirani portal Radno pravo je donio i kratki pregled što se sve, prema njihovim informacijama, mijenja.

“U pripremi je donošenje zakona koji bi privremeno za vrijeme epidemije regulirao neka pitanja iz radnih odnosa drukčije nego Zakon o radu.
Donošenje toga zakona, koji ima radni naslov: Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19, očekuje se u najkraćem roku.
Zakonom bi se privremeno, za vrijeme epidemije, poslodavcima omogućilo sljedeće:
1. mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava,
2. mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora (materijalna prava i sl.),
3. pravo poslodavca da ponudi radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme,i time ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene,
4. mogućnost jednostrane odluke poslodavca o radu na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće),
5. mogućnost drukčijeg uređenja prava na naknadu plaće zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti proglašene epidemije bolesti COVID-19 (dakle, smanjivanja naknade),
6. isključenje odredbe o primjeni povoljnijega prava za radnika iz članka 9. Zakona o radu,
7. pravo poslodavca da donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana,
8. mogućnost donošenja odluka o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika,
9. isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća,
10. neobveza peridičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, za vrijeme epidemije bolesti COVID – 19 (uvjerenja bi vrijedila do daljnjega).
Objavili su to uz napomenu da se sadašnji Zakon ionako slabo poštuje.

Iz Ministarstva rada smo samo dobili neslužbenu potvrdu da se razmišlja o svim scenarijima krize i razvoja trenutne situacije. I s obzirom na to razrađuju različite scenarije i prijedloge.

– Prijedlog koji je izašao van je samo jedan od scenarija. On sigurno u ovom trenutku neće biti tako rigorozan. Kada ministarstvo procjeni s kojim intenzitetom prijedloga će ići, pozvat ćemo socijalne partnere i raspraviti ga – neslužbeno nam kaže sugovornik iz Ministarstva rada.

Sindikati su nezadovoljni najavom novog zakona. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata je objavio priopćenje u kojem navodi da zakon u sebi uključuje neograničenu mogućnost poslodavcima za zadiranja u ugovorene plaće, materijalna prava, radno vrijeme, rad na izdvojenom mjestu rada, naknadu plaće zbog prekida rada uzrokovanog epidemijom, isključivanje odredbe o primjeni povoljnijeg prava za radnika,, ekspresno slanje radnika na godišnji odmor, promjene odluka o rasporedu radnog vremena, isključivanje obveza savjetovanja i traženja suglasnosti od radničkog vijeća i sl.

– U Hrvatskoj nije proglašeno izvanredno stanje, a čak i da jest, ovo nije način na koji bi se takav zakon smio donijeti – poručuje Sever i dodaje da se time baca sjena na rad stožera civilne zaštite koji svakodnevno šalje poruke zajedništva, te da je Vlada popustila pritiscima poslodavaca.

https://www.24sata.hr/news/stize-korona-zakon-i-place-ce-rezati-bez-pristanka-radnika-683369

Mjere pomoći gospodarstvu

Vlada je na sjednici u utorak, 17. ožujka, donijela ukupno 66 mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Mjere se odnose na ukupno 8 ministarstva od kojih se velik dio mjera odnosi na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta gospodarstvenika u okviru Ministarstva financija.
Vlada je na sjednici u utorak, 17. ožujka, donijela ukupno 66 mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Mjere se odnose na ukupno 8 ministarstva od kojih se velik dio mjera odnosi na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta gospodarstvenika u okviru Ministarstva financija.

Kako bi se održala likvidnost poduzeća, Ministarstvo financija predložilo je beskamatnu odgodu plaćanja i/ili obročnu otplatu poreznih obaveza, nastalih za vrijeme i uslijed posebnih okolnosti. Obročna otplata poreznih obaveza propisat će se u situacijama nužne stabilizacije poslovanja nakon prestanka izvanrednih okolnosti te će se također podmirivati bez obračuna kamata. Ideja je da se ovakva mjera trajno uvede u sustav kroz izmjene zakona, kako bi se mogla aktivirati u bilo kojim okolnostima koje mogu i u budućnosti utjecati na plaćanje poreznih obaveza.

Budući da će ova mjera najviše utjecati na proračune općina, gradova i županija te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Ministarstvo financija omogućit će kroz preraspodjelu proračunskih sredstava beskamatne zajmove kako bi im se nadomjestila ova sredstva.
U suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te poslovnim bankama, predloženo je niz mjera koje se odnose očuvanje likvidnosti poslovanja hrvatskog gospodarstva.

HBOR uvodi moratorij na kreditne obveze klijenata po postojećim plasmanima i reprogram postojećih kredita uz uvođenje počeka na otplatu glavnice, a u suradnji s poslovnim bankama odobravat će se i novi krediti za financiranje tzv. hladnog pogona tvrtki.

U okviru mjera podrške, predlaže se uvođenje stand still aranžmana od strane poslovnih banaka, odnosno obustavljanje mjera prisilne naplate prema svim dužnicima u razdoblju od tri mjeseca, za koje vrijeme i dalje obračunava redovna kamata, odnosno zakonska kamata. Dodatna mjera je mogućnost novih kredita za likvidnost i radni kapital ročnosti do tri godine.

U svrhu pomoći turističkom sektoru i hrvatskim izvoznicima, koji su među najugroženijih granama gospodarstva uslijed epidemije koronavirusa, predviđeno je i proširenje opsega garantnog fonda osiguranja izvoza pri HBOR-u uključivanjem i sektora turizma te gospodarskih subjekata koji posredno izvoze činjenicom da su dobavljači ili kooperanti izravnih izvoznika, kako bi što veći broj klijenata ugroženih posljedicama koronavirusa postao korisnikom garancija (polica osiguranja), a time i kredita poslovnih banaka i HBOR-a.
HAMAG-BICRO uvodi moratorij na sve rate ESIF Mikro i Malih zajmova te Mikro i malih zajmova za ruralni razvoj do 31. prosinca 2020, a prolongirat će i otplatu/rok korištenja kredita za koje je izdano jamstvo.

Mjere za kulturu

Ministarstvo osniva krizni fond kako bi pomoglo kulturnim institucijama. Krizni fond obuhvatit će različite djelatnosti u kulturi.
Ministarstvo kulture osniva krizni fond za likvidnost kulturnog sektora

S obzirom na zabranu okupljanja, otkazivanje kulturnih događanja i zatvaranje kulturnih institucija, sektor kulturne i kreativne industrije među prvima osjeća posljedice epidemije.

U tom smislu, Ministarstvo kulture osnivanjem kriznog fonda želi osigurati potpore likvidnosti kulturnog sektora – samostalnih umjetnika, samozaposlenih te drugih fizičkih i pravnih osoba u kulturnom sektoru koje ostaju bez svih prihoda zbog ograničenja okupljanja i zatvaranja kazališta, kina, muzeja, koncertnih dvorana.

Krizni fond obuhvatit će područja djelatnosti u nadležnosti Ministarstva kulture, Hrvatskog audiovizualnog centra te Zaklade Kultura nova. Putem kriznog fonda osigurat će se i sredstava fizičkim i pravnim osobama u području kulture za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi čije je izvršenje uslijed epidemije do daljnjega odgođeno.

Mjerama odgode izvršenja obveza fizičkih i pravnih osoba u području kulture za realizaciju programa prema Ministarstvu kulture, Hrvatskom audiovizualnom centru i Zakladi Kultura nova te priznavanjem troškova organizacije odobrenih programa u kulturi otkazanih zbog epidemije koronavirusa osigurava se minimalna likvidnost kulturnog sektora i sprječava urušavanje cjelokupnog lanca kulturnih vrijednosti (stvaranje, proizvodnja, distribucija i sudjelovanje).

Privremeno će se obustaviti i revizija statusa samostalnih umjetnika na razdoblje od šest mjeseci.

Uz navedeno, Agencija za elektroničke medije izvršit će isplatu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2020. godinu uz mogućnost prenamjene dijela fonda na temu javnog praćenja epidemije koronavirusa te omogućiti prilagodbu programskih osnova pružatelja medijskih usluga.

HAMAG-BICRO uvodi nove mjere ESIF zajmova za obrtna sredstva

HAMAG-BICRO uvodi od ponedjeljka, 23. ožujka mogućnost prijave na ESIF obrtna sredstva uz značajno manje dokumentacije i obrazac Poslovnog plana pripremljen na samo dvije stranice. Osim što će se na taj način skratiti vrijeme pripreme zahtjeva, a HAMAG-BICRO jednostavnije i brže obraditi zahtjeve, uvode se i određene razlike u odnosu na dosadašnji Program ESIF Mikro zajmova – niže kamatne stope, duži poček i mogućnost podmirenja računa nastalih do 3 mjeseca prije zaprimanja zahtjeva za zajam.

Na stranicama HAMAG-BICRO nalazi se sva potrebna dokumentacija za prijavu na ESFI zajam za obrtna sredstva, Prijava se vrši online.
Podsjetimo samo da HAMAG-BICRO suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvom poljoprivrede, provodi osam novih mjera namijenjenih mikro, malim i srednjim poduzetnicima uslijed pandemije uzrokovane koronavirusom.
Mjere uključuju:
moratorij na sve rate ESIF Mikro i Malih zajmova te Mikro i Malih zajmova za ruralni razvoj do 31. prosinca 2020. te produljenje otplate/roka korištenja kredita za koje je izdano jamstvo, a kako bi se očuvala likvidnost mikro, malih i srednjih poduzetnika i osigurala im se stabilnost i kontinuitet poslovanja;
povećanje alokacije za financijski instrument ESIF Mikro zajmovi za obrtna sredstva namijenjena mikro i malim poduzetnicima (1.000-25.000 EUR; poček 12 mjeseci; smanjenje kamata na 0,5 % – 0,75 % – 1,0 %, ovisno o indeksu razvijenosti);
smanjenje kamatnih stopa na investicijske kredite ESIF Mikro i Mali zajmovi, sa 30 % udjelom obrtnih sredstava, na 0,1 %-0,25 %-0,5 %;
povećanje maksimalne stope jamstva za ESIF pojedinačna jamstva za kredite za obrtna sredstva sa 65 % na 80 % glavnice kredita (jamčeni krediti iznos jamstva 150.000-1.000.000 EUR) putem 17 financijskih institucija;
uspostava novog financijskog instrumenta „COVID-19 krediti/zajmovi“ za obrtna sredstva za male i srednje poduzetnike;
uspostava novog financijskog instrumenta Mikro zajam za ruralni razvoj za obrtna sredstva za osiguravanje dodatne likvidnosti subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru uz bržu i jednostavniju obradu, poček i nižu kamatnu stopu;
kontra garancije za 50 % glavnice ESIF Mikro zajma za obrtna sredstva za sektor turizma slijedom koje se značajno smanjuju uobičajeni instrumenti osiguranja te se osigurava povoljnija kamatna stopa 0,5 % – 1,0 % što ubrzava cjelokupni proces same obrade;
pojedinačna jamstva do 80 % glavnice kredita za kredite za obrtna sredstva (iznos jamstva do 1.000.000 EUR) koji se provodi putem 16 financijskih institucija.HAMAG-BICRO je već dosad obustavio plaćanje svih zajmova, odnosno nedospjelih obaveza (kamata i glavnice) i obustavu zaračunavanja zatezne kamate svim korisnicima ESIF i zajmova za ruralni razvoj poduzetnicima koji to žele do 31.12.2020. godine.

Neosalon i transakcijski racun – pitanje!

Iskreno trebam pomoc jer sam se malo dosta pogubila. Ne samo da me zadesila Corona virus kao i sve vas nego mi je u potresu unisten poslovni prostor. Pokusavam osmisliti svoje poslovanje online, a da je prema zakonu i pravilima pa trebam pomoc. Molila bih nekog od knjigovoda i knjigovotkinja pomoc oko toga sto i kako mogu koristiti za naplatu putem transakcijskog racuna. Moje cinjenice: djelatnost sam koja smije raditi na terenu, poslovni prostor i fiskalna blagajna privremeno zatvoreni, koristim Neosalon (koji mi super) na svom laptopu. Laptop mi je naplatni uredaj i u poslovnom prostoru i doma.

Moja su pitanja:

1. Smijem li nastaviti koristiti Neosalon za izradu transakcijskih racuna? Ima li utjecaja privremena obustava PP.
2. Ako da, moram li u njega uvesti novi naplatni uredaj i promjene u internom aktu?
3. Ako koristim sprancu za racune van Neosalona koji je postupak?
Muci me KP koja je u Neosalonu integrirana.
Unaprijed se svima zahvaljujem.

Mislim da ne mozete kucati na privremeno zatvroreni PP. Izdajte racune putem novog naplatnog uredjaja (novi niz) koji cete definirati u internom aktu, a sa Neosalonom (nemam iskustva) vidite da li mozete rucno podesavati postavke i unose. Najbolje bi bilo izdavati transakcijske racune alternativnim putem, s racunala ili kroz neki drugi program.

HOK: Računovođama se moraju omogućiti mjere koje će osigurati normalno funkcioniranje gospodarstva

Hrvatska obrtnička komora zatražila je nadležna ministarstva da se računovođama odobre mjere koje će im omogućiti očuvanje radnih mjesta i ublažiti posljedice pandemije korona virusa. Rad računovodstvenih servisa u situaciji izazvanoj pandemijom korona virusa je znatno otežan što je bio jedan od razloga da se sastane Sekcija računovođa HOK-a.

Hrvatska obrtnička komora temeljem zaključaka sjednice Sekcije računovođa HOK-a, održane 20. ožujka 2020. godine traži:

1/ Hitno produljenje roka za predaju JOPPD obrazaca – nemoguće je isti predavati u sada propisanim zakonskim rokovima, a HOK traži i suspendiranje kaznenih odredbi u djelu koji se odnosi na kašnjenje sa predajom

2/ Hitno produljenje roka za predaju obrazaca PDVa, PDV-S, PDV-ZP i obrasca URA uz obvezno suspendiranje kaznenih odredbi za kašnjenje s predajom istih već od datuma 20. ožujka 2020. godine (rok za predaju izvještaja za veljaču 2020.)

3/ Hitno produljenje roka za predaju obrasca PD (prijava poreza na dobit) te PD-IPO i OPZ STAT i to minimalno na način da se omogući rok od 2 (dva) mjeseca nakon što epidemija izazvana koronavirusom prođe.

4/ Hitno produljenje roka za predaju obrazaca GFI POD (statistika za obrtnike dobitaše i ostale obveznike predaje obrasca) te obrasca GFI POD za javnu objavu. Predlaže se tražiti produljenje roka minimalno do 31. srpnja 2020. godine. Ovdje svakako treba uzeti u obzir da je potrebno omogućiti rok od 2 (dva) mjeseca minimalno nakon što epidemija koronavirusa prođe.

5/ Hitno produljenje roka za prijavu i odjavu radnika uzevši u obzir da je vrlo otežano raditi u trenutnim uvjetima uz očekivanja da je moguće i da računovođe završe u samoizolaciji ili da zbog izmještanja opreme tamo gdje je to moguće imaju problema sa ceritfikatima i sl. Ovdje je također potrebno primijeniti suspendiranje kaznenih odredbi u djelu koji se odnosi na kašnjenje s ispunjenjem rokova

6/ Iznalaženje načina da se zbog svega navedenog u mjerama za očuvanje radnih mjesta pronađe i ona za računovođe. Računovođe su vezane ugovornim obvezama za fakturiranje mjesečnih usluga, ali se u trenutnoj situaciji postavlja pitanje „kome poslati račun“ kada su gotovo svi poduzetnici „na koljenima“. Uz ovako velik i zahtjevni dodatni rad koji se u ovim izvanrednim uvjetima rada očekuje od računovođa, mora se uzeti u obzir i da će ova djelatnost imati u dolazećim mjesecima (a osjeća se već sada) poteškoća sa naplatom svojih usluga koje računovođe MORAJU odraditi. Računovođe moraju moći mjerama za gospodarstvo očuvati radna mjesta svojih djelatnika.

7/ Hitno mirovanje odredbi Ugovora o radu te kolektivnih ugovora za ugostiteljstvo i graditeljstvo. Od Vlade tražimo da pronađe način za otvaranje dijaloga s predstavnicima Sindikata, a sve u svrhu prevladavanja krize izazvane epidemijom koronavirusom.

https://www.hok.hr/sites/default/files/article-docs/2020-03/ZAHTJEV%20VLADI%20RAC%CC%8CUNOVO%C4%90E_0.pdf

Obavijest obrtnicima koji su u mogućnosti proizvoditi i dobavljati opremu za potrebe Nacionalnog stožera civilne zaštite

Slijedom odluke na danas održanoj 218. (telefonskoj) sjednici Vlade Republike Hrvatske poduzetnicima prenosimo obavijest o proizvodnji i nabavi opreme i materijala za potrebe Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Nastupom izvanrednih okolnosti u Republici Hrvatskoj, uzrokovanih širenjem virusa COVID-19 te uslijed poteškoća u opskrbi medicinskom opremom, dezinfekcijskim sredstvima i drugim potrebitim materijalom, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta poziva sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, koji su u mogućnosti proizvesti i/ili dobaviti specificiranu opremu i materijal, da se jave Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta – Ravnateljstvu za robne zalihe, na kontakt: zalihe@mingo.hr

U nastavku donosimo popis robe koju će izgledno biti potrebno nabaviti za potrebe Nacionalnog stožera civilne zaštite:

– zaštitne maske – kirurška, FFP2, FFP3
– sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku (uključujući koncentrirani alkohol)
– zaštitni kombinezoni i druga zaštitna i medicinska odjeća i obuća
– zaštitne naočale i viziri
– zaštitne rukavice
– zaštitne navlake za cipele
– respiratori/transportni ventilatori
– posteljna i ostalo rublje za zdravstveni sustav

Ovim putem, obavještavamo poduzetnike da na navedeni kontakt pravodobno dojave količinu i rok u kojem gore navedenu robu mogu proizvesti i/ili dobaviti.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta