AKCIJSKI PLAN U BORBI EU-A PROTIV PRANJA NOVCA

Europska komisija jučer (7. svibnja 2020.) je predložila sveobuhvatan pristup koji će pridonijeti odlučnijoj borbi EU-a protiv pranja novca i financiranja terorizma. Komisija je objavila ambiciozan i višedimenzionalan akcijski plan u kojem iznosi konkretne mjere koje će poduzeti u sljedećih 12 mjeseci kako bi poboljšala provedbu, nadzor i koordinaciju pravila EU-a za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Tim se novim, sveobuhvatnim pristupom žele ukloniti svi preostali nedostaci i slabe karike u Unijinim pravilima.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis rekao je: Treba stati na kraj infiltraciji prljavog novca u naš financijski sustav. Danas donesenim sveobuhvatnim i dalekosežnim akcijskim planom dodatno smo učvrstili liniju obrane u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. U provedbi naših pravila ne smije biti slabih karika. Obvezujemo se da ćemo u sljedećih 12 mjeseci brzo i dosljedno provesti sve te mjere i ojačati globalnu ulogu EU-a u oblikovanju međunarodnih standarda za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Komisija je objavila i transparentniju, razrađenu metodologiju za identifikaciju visokorizičnih trećih zemalja u čijim su režimima za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma prisutni strateški nedostaci koji su velika prijetnja financijskom sustavu EU-a. Ta će metodologija pridonijeti boljoj suradnji s trećim zemljama i Stručnom skupinom za financijsko djelovanje (FATF).

Naposljetku, Komisija je donijela i novi popis trećih zemalja sa strateškim nedostacima u režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Akcijski plan za sveobuhvatnu politiku EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma

Ovaj akcijski plan temelji se na šest prioriteta usmjerenih na jačanje globalne uloge i cjelokupne spremnosti EU-a za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Kombiniranjem tih šest prioriteta postići će se bolja usklađenost i učinkovitost pravila EU-a te će se poboljšati njihov nadzor i koordinacija među tijelima država članica.

Ovo je tih šest prioriteta:

Učinkovita primjena pravila EU-a: Komisija će nastaviti pozorno pratiti kako države članice provode pravila EU-a kako bi utvrdila jesu li nacionalna pravila u skladu s najvišim postojećim standardima. Usto, današnjim se akcijskim planom Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) potiče da u potpunosti iskoristi svoje nove ovlasti u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Jedinstvena pravila EU-a: iako su postojeća pravila EU-a dalekosežna i učinkovita, države članice obično ih primjenjuju na različite načine. Zbog njihovih različitih tumačenja u našem se sustavu javljaju nedostaci koje kriminalci mogu zloupotrijebiti. Da bi to spriječila, Komisija će u prvom tromjesečju 2021. predložiti usklađeniji skup pravila.
Nadzor na razini Unije: budući da su pravila EU-a u tom području trenutačno pod nadzorom država članica, u tom se nadzoru mogu pojaviti nedostaci. U prvom tromjesečju 2021. Komisija će stoga predložiti osnivanje nadzornog tijela na razini Unije.
Mehanizam za koordinaciju i potporu financijsko-obavještajnih jedinica država članica: financijsko-obavještajne jedinice u državama članicama imaju ključnu ulogu u otkrivanju transakcija i aktivnosti koje bi mogle biti povezane s kriminalnim aktivnostima. Komisija će u prvom tromjesečju 2021. predložiti uspostavu mehanizma EU-a za pomoć pri daljnjoj koordinaciji i potpori radu tih tijela.
Provedba kaznenopravnih odredbi na razini Unije i razmjena informacija: pravosudna i policijska suradnja na temelju instrumenata EU-a i institucijskih dogovora ključna je za primjerenu razmjenu informacija, a u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma ulogu može imati i privatni sektor. Komisija će stoga izdati smjernice o ulozi javno-privatnih partnerstava kako bi se poboljšala razmjena podataka i razjasnila povezana pravila.
Globalna uloga EU-a: u okviru Stručne skupine za financijsko djelovanje i na svjetskoj razini EU aktivno sudjeluje u oblikovanju međunarodnih standarda za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Namjera nam je da Unija postane svjetski predvodnik u tom području. Prije svega, EU će morati promijeniti način na koji postupa s trećim zemljama s nedostacima u režimu za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma koji ugrožavaju naše jedinstveno tržište. Za to potrebne instrumente pružit će nam nova metodologija, koja je objavljena danas zajedno s akcijskim planom. Do početka primjene te revidirane metodologije bolju usklađenost s najnovijim popisom Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) jamčit će danas ažurirani popis EU-a.
Kako bi se u rasprave o razvoju tih politika uključilo što više sudionika, Komisija je pokrenula javno savjetovanje o Akcijskom planu. Nadležna tijela, dionici i građani svoja će stajališta moći iznijeti do 29. srpnja.

Razrađena metodologija

Komisija je danas objavila novu metodologiju za identifikaciju visokorizičnih trećih zemalja u čijim su nacionalnim režimima za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma prisutni strateški nedostaci koji su velika prijetnja financijskom sustavu EU-a. Tom se novom metodologijom želi pridonijeti jasnoći i transparentnosti postupka identifikacije tih trećih zemalja. Ključni novi elementi odnose se na sljedeće: i. interakciju između postupaka uvrštavanja na popis EU-a i FATF-a, ii. pojačanu suradnju s trećim zemljama te iii. pojačano savjetovanje sa stručnjacima iz država članica. Europski parlament i Vijeće imat će pristup svim relevantnim informacijama u različitim fazama postupka, pri čemu će se poštovati odgovarajući zahtjevi za postupanje s njima.

Ažurirani popis

U skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca Komisija ima pravnu obvezu identificirati visokorizične treće zemlje u čijem su režimu za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma prisutni strateški nedostaci. Kako bi se premostilo razdoblje do početka primjene prethodno spomenute razrađene metodologije, Komisija je danas revidirala svoj popis u skladu s promjenama na međunarodnoj razini od 2018. Novi popis sada je bolje usklađen s popisima koje je objavio FATF.

Zemlje koje su uvrštene na popis: Bahami, Barbados, Bocvana, Kambodža, Gana, Jamajka, Mauricijus, Mongolija, Mjanmar, Nikaragva, Panama i Zimbabve.

Zemlje koje su uklonjene s popisa: Bosna i Hercegovina, Etiopija, Gvajana, Laoska Narodna Demokratska Republika, Šri Lanka i Tunis.

Komisija je popis ažurirala delegiranom uredbom koja će se podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću na odobrenje u roku od mjesec dana (moguće produljenje roka za mjesec dana). S obzirom na krizu uzrokovanu koronavirusom ova će se uredba s popisom trećih zemalja, a time i nove zaštitne mjere, primjenjivati tek od 1. listopada 2020. Tako će se svim dionicima omogućiti dovoljno vremena za odgovarajuću pripremu. To se ne odnosi na uklanjanje zemalja s popisa, koje će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu.

Kontekst

Komisija je u paketu mjera za sprečavanje pranja novca iz srpnja 2019. upozorila na niz nedostataka u EU-ovu okviru za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Iako će se neka od tih pitanja riješiti kad se novi zakonodavni propisi prenesu i stupe na snagu, drugi će problemi ostati. U odgovoru na taj paket Europski parlament i Vijeće pozvali su Komisiju da istraži moguće korake za uspostavu usklađenijeg skupa pravila te postizanje boljeg nadzora, među ostalim na razini EU-a, i bolje koordinacije financijsko-obavještajnih jedinica. Akcijski plan odgovor je Komisije na taj poziv na djelovanje i prvi korak prema ostvarenju prioriteta Komisije u uspostavi novog, sveobuhvatnog okvira za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Spremnosti EU-a da se nosi s vanjskim rizicima pridonijet će i nova metodologija za identifikaciju i ublažavanje prijetnji koje za integritet financijskog sustava EU-a predstavljaju strateški nedostaci režima za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma trećih zemalja, koja je također objavljena danas.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *